Ove stranice izrađuje i održava jedan čovjek, član Udruge, u slobodno vrijeme, volonterski, bez naknade. Pokušava biti novinar, snimatelj, tajnik (u domeni internetske korespondencije), grafički urednik stranica i aplikacija i sve ostalo. Ne može i ne stigne biti korektni kroničar Udruge, ne može prikazati sve aktivnosti "Sparka" niti ih ažurno pratiti. Ne može osigurati W3C validaciju, osim CSS-a (na ovoj lokaciji imamo, za sada, tridesetak stranica). Lokacija djelomično udovoljava SEO.

Isprika članovima, gostima naših tribina i drugih priredbi i, naravno, posjetiteljima stranica!

Posjetitelji od početka 2010. godine:

Napravite vlastitu anketu

Zadnje uređivanje 08.02.2010.

Valentinovo 2006

Natječaj za najljepšu ljubavnu pjesmu

Svečanost proglašenja najboljih pjesama održana je u subotu navečer, 18. veljače u restoranu “Barba Niko” u Velikoj Gorici, u prekrasnoj atmosferi. Tijekom cijele večeri goste su zabavljali “Sparkovi” glazbenici Neven Dužević i Zvonko Knežević na klaviru i gitarama.
Nakon uvodnih riječi predsjednice Udruge Đurđe Parać i predsjednice prosudbenog odbora Sonje Smolec, pročitano je petnaest najboljih pjesama. Peteročlani prosudbeni odbor imao je težak zadatak rangiranja pjesma.

Prosuđivački odbor

1. mjesto (diploma, umjetnička slika i tri knjige): “Zvono na vratima” – Đurđica Haberle, Zagreb

2. mjesto (diploma, umjetnička slika i dvije knjige): “Pjesma rastanka” – Maja Cvek, Zagreb

3. mjesto (diploma, umjetnička slika i knjiga): bez naslova – Ivica Grgić, Belišće

4. mjesto i 5. mjesto koje dijele tri pjesme (priznanje i knjiga):

4. “Opet o ljubavi” – Božidar Brezinščak Bagola, Hum na Sutli

5. bez naslova – Kristina Vidović, Zagreb 5. “Pjesma anđelu” – Rada Munćan, Đakovo

5. “Zrno mekote” – Adnan Mujagić, Zagreb

8 – 15. mjesta (zahvala i knjiga):

8. “Ulica Kralja Tomislava” – Zdenko Novak, Belišće

9. “Kći slikara” – Viktoria Tomić, Split

10. “Kako si sada kad me nema?” – Mirjana Bravić, Đakovo

11. “Leptir” – Vukušić Tihana, Rijeka

12. “Portret” – Silvija Butković, Đakovo

13. “Ah, ti leptiri!“ – Javorka Pangerčić, Bjelovar

14. bez naslova – Gordana Radaković, Orahovica

15. “Kakva je to ljubav“ – Sandra Slunjski, Velika Gorica

Publika

1. mjesto

Zvono na vratima

(Đurđica Haberle, Zagreb)

Na leđima zore
tek probuđenih ulica,
na tramvajskim stanicama,
zastajem,
tražeći te,
obilazim trgove
kroz cvjetne aranžmane
vireć’,
opijena mirisom tek ubrana jorgovana
motrim prolaznike kasne,
drhteć od strepnje,
na nekom uglu
očekujem
tvoj korak da susretne moj.
Ispod mjeseca
sastaju se sjene,
uspavane dolaskom zime,
listajući rukopise drevne,
vještinom iluminatora,
među požutjelim listovima
ispisuju imena sretnih ljubavnika,
a ja očekujem
tvoje ime među riječima.
Kroz snove
između svjetova
lutam,
izgubljenim carstvom
nepoznatih vitezova
i oprezom lovca,
pratim stope vilenjaka
tražeći tebe u jatu zatočenih ptica
i očekujem
tvoj pogled da prepozna moj.
Očijukam sa izlozima,
u sjaju mjedene vitraže
milujem čuperak plave kose,
živim
između jeke i tišine,
na licima zaljubljenih dječaka,
i očekujem
tvoju ruku na mom ramenu.
Penjem se uz sprudove,
sve staze mi sestrice,
putovi gorski braća,
dok kasni brodovi odnose putnike,
čekam u gomili
da me tvoj osmijeh zagrli.
Osluškujem tuđa kucanja,
otvaram pisma nenapisana,
u prostoru bez vremena
izblijedjelih fotografija
pletem čipku nadanja
i čekam već danima
zvono na vratima.

2. mjesto

Pjesma rastanka

(Maja Cvek, Zagreb)

Rame uz rame, duša uz dušu.
Tišina s nama diše.
Dim kafića, zatomljen krik.
Ništa više.

Zašto?
Zašto kraj kad se voli?
S ruba vjeđe, suza u bijegu.
Preživjeli ratnik sad si ti.
A ja...
Tek cvjetak – zameten u snijegu.

Rame uz rame.
Još duše su skupa.
Odlutao krik u plavičast dim.
Sa grane odlazi posljednji list.
Da li to ljubav umire s njim?

3. mjesto

(Ivica Grgić, Belišće)

I šutjesmo dugo u noć, gledajuć’ daljine
i titrala nam srca od velike čežnje,
dok mjesec je visok prosipao trake
i dirao njene bijele grudi nježne.

A znali smo da vrijeme kao vihor leti
i da ide sutra što rastanak nosi,
tek ruka sama k njoj se lako pruži
i nađe raj u njenoj bujnoj kosi.

K’o umorni ratnik što za mirom žudi
i traži krilo gdje će stavit’ lice,
tako za njom se tresla cijela duša
dok usnama joj gladih svilene trepavice.

A s dalekih se gora rosila tišina,
u rukama počivao mi njezin tanak struk,
k’o slatki san se čuo uzdah njezin
dok nad cijelim krajem je bio mrtvi muk.

Silno je ljubih, dugo, do svitanja,
k’o zemlja pusta kad uživa kišu.
I danas, kad prođem, k’o slučajno, tuda,
zastanem, slušam, tu njene grudi dišu.